Doctoral thesis

Fremdsprachenunterricht (ent-)dramatisieren : Eine empirische Untersuchung zur Effizienz des dramapädagogischen Ansatzes im schulischen DaF-Unterricht mit speziellem Fokus auf Grammatik

    2019

1 ressource en ligne (454 p.)

Thèse de doctorat: Université de Fribourg, 2019

English Serbian (De)dramatizing Foreign Language Teaching - An Empirical Study on the Efficiency of Drama-Based Pedagogy in German as a Foreign Language (GFL) Teaching in Regular Schools with a Special Focus on Grammar. Many field reports and studies point to the positive effects of drama-based foreign language lessons (cf. EVEN 2003; TSELIKAS 1999; SCHEWE 1993; etc.). Yet, to date, little research has explored the efficiency of the use of drama techniques in language teaching classes (cf. HAACK 2018; EVEN 2016; KÜPPERS 2015; SCHEWE 2015; SCHMENK 2015; BELLIVEAU/KIM 2013; SAMBANIS 2013). In order to fill this gap, a longitudinal interventional study with control group design was conducted. The present study examined to what extent learners of German (aged ten to eleven) differ from the Drama-in-Education Approach in comparison to a more conventional teaching approach. The study was carried out in two regular primary schools in Serbia with sixty fifth graders who were taught German twice a week during their first year of learning German. The study was conducted in three classes who received two different treatments: while two classes (control group) were taught in the conventional way (textbook-oriented without performative elements), the third class (intervention group) was taught by additionally using drama techniques and activities instead of conventional techniques and activities (textbookoriented with performative elements). Both interventions lasted for a whole school year. The data were collected at several points over time by various instruments (tests, surveys, focus group discussion). The data were analyzed using qualitative content analysis and descriptive and inferential statistics. The main results of the study can be summarized as follows: 1. The comparison of the results of the control group and the intervention group reveals significant differences in the learning progress, general language level (receptive and productive), spelling, oral production, pronunciation, motivation, attitudes towards the learning situation and affective attitudes towards grammar learning. These results point to an advantage of drama-based teaching over conventional teaching. 2. The comparison between the conventional and the drama-based GFL teaching did not reveal significant differences with respect to memory performance, interest in foreign language learning, language anxiety, understanding of grammatical structures and cognitive attitudes towards grammar learning. Overall, the results in both groups are mostly positive. 3. The comparison between the conventional and the drama-based GFL teaching did not reveal clear significant differences with regard to written production and grammar competence. Either the findings are on the border of significance or they are divergent because of the presence of both significant and non-significant results. 4. Most of the qualitative results agree with the quantitative results. In some cases, however, such as with respect to anxiety, memory performance, grammar competence and understanding of grammatical structures, the different methods led to conflicting results. The divergent results highlight the need for further research. 5. The qualitative results provide strong indications that the learners’ concentration could be improved through drama-based instruction and that various interdisciplinary competences may be enhanced to a higher extent through the above-mentioned approach than through conventional GFL teaching. These and other quantitative research findings – such as the consistent attitudes towards grammar learning, the lack of correlations between the attitudes towards grammar learning and the motivational-affective constructs – must be further investigated. These results provide important incentive for the foreign language didactics, development of course books and teacher training. Apart from expanding on scientific knowledge, the value of this investigation lies in the fact that the implemented project shows that drama-based lessons are feasible under school conditions (temporal, spatial and curricular framework). Moreover, this study provides concrete, action-oriented advice on how to facilitate the planning of drama-oriented foreign language lessons at school. (De)dramatizacija nastave stranog jezika - Empirijsko istraživanje o efikasnosti dramske pedagogije u nastavi nemačkog jezika kao stranog u državnim školama s posebnim osvrtom na gramatiku. Mnogi izveštaji iz prakse kako i mnogobrojne studije ukazuju na pozitivne efekte časova stranog jezika koji se odvijaju u skladu s dramskom pedagogijom (cf. EVEN 2003; TSELIKAS 1999; SCHEWE 1993; itd.). Međutim, do danas se malo studija bavilo pitanjem efikasnosti dramske pedagogije za učenje i predavanje stranog jezika (cf. HAACK 2018; EVEN 2016; KÜPPERS 2015; SCHEWE 2015; SCHMENK 2015; BELLIVEAU/KIM 2013; SAMBANIS 2013). Iz tog razloga je sprovedeno jedno longitudinalno, intervencijsko istraživanje s dizajnom neuparene kontrolne grupe. Istraživanje je izvršeno sa ciljem da se ispita u kojim se kognitivnim i afektivnim aspektima i do koje mere se razlikuju učenici nemačkog jezika (u starosti od deset do jedanaest godina), koji uče prema dramskom pristupu učenju, od učenika koji uče prema konvencionalnom pristupu učenju. Istraživanje je sprovedeno u dve osnovne škole u Srbiji sa šezdeset učenika petog razreda, koji nemački jezik uče dva puta nedeljno i kojima je prva godina učenja tog jezika. Istraživanje je sprovedeno u tri odeljenja kroz dva tretmana: dok se u dva odeljenja (kontrolna grupa) nemački jezik predavao na konvencionalan način (nastava orijentisana na udžbenik bez dramskih elemenata), u trećem odeljenju (eksperimentalna grupa) se jezik predavao tako što su korišćene dramske tehnike i aktivnosti umesto konvencionalnih tehnika i aktivnosti (nastava orijentisana na udžbenik sa dramskim elementima). Obe intervencije su trajale jednu školsku godinu. Prikupljanje podataka je sprovedeno uz pomoć različitih instrumenata (testovi, upitnici, grupna diskusija) u različitim trenucima za vreme istraživačkog procesa. Podaci su analizirani kvalitativnom analizom sadržaja, kao i deskriptivnom i inferencijalnom statistikom. Glavni rezultati istraživanja se mogu sažeti na sledeći način: 1. Poređenje konvencionalnog i dramskog pristupa učenju ukazuje da postoje statistički značajne razlike u pogledu na napredak učenja, opšti nivo jezika (receptivne i produktivne veštine), pravopis, usmenu produkciju, izgovor, motivaciju, stavove prema situaciji učenja i afektivne stavove prema učenju gramatike. Ovi rezultati idu u prilog pristupu učenju prema dramskoj pedagogiji. 2. Poređenje konvencionalnog i dramskog pristupa učenju ukazuje da ne postoje statistički značajne razlike u pogledu na kapacitet pamćenja, interesovanje za strane jezike, strah od jezika, razumevanje gramatičkih struktura i kognitivne stavove prema gramatici. Rezultati su mogu smatrati pozitivnim po oba pristupa učenju stranog jezika. 3. Poređenje konvencionalnog i dramskog pristupa učenju ne otkriva jasne statistički značajne razlike u pogledu na pisanu produkciju i gramatičku kompetenciju. Rezultati su ili blizu granice značajnosti ili divergentni zbog postojanja statistički značajnih i neznačajnih razlika. 4. Većina kvalitativno dobijenih rezultata se slaže s kvantitativno dobijenim rezultatima. U pogledu na strah, kapacitet pamćenja, gramatičku kompetenciju i razumevanje gramatičkih struktura, međutim, različite metode prikupljanja podataka dovele su do divergentnih rezultata. Ovi kontradiktorni rezultati se prevashodno smatraju indikatorima za dalja istraživanja na tom polju. 5. Rezultati ukazuju na to da bi se koncentracija učenika i razne veštine interdisciplinarnog karaktera mogli bolje podsticati u nastavi orijentisanoj na dramsku pedagogiju nego u nastavi prema konvencionalnom pristupu učenja. Ove kao i druge kvantitativno dobijene nalaze – kao na primer konzistentne stavove prema učenju gramatike, nedostatak korelacije između stavova prema učenju gramatike i motivaciono-afektivnih konstrukata – svakako treba dalje istraživati teorijski i empirijski. Ovi rezultati predstavljaju važne impulse za didaktiku stranog jezika, razvoj udžbenika za učenje stranog jezika i obuku nastavnika. Pored naučnog saznanja kao proizvoda istraživanja, doprinos ovog rada ogleda se u tome što je prikazano da se časovi po principu dramske pedagogije mogu sprovesti nezavisno od postojećeg školskog okvira (vremenski, prostorni I kurikularni). Štaviše, ovaj rad pruža konkretne, praktične savete koji nastavnicima treba da olakšaju planiranje i sprovođenje dramski orijentisane nastave stranog jezika u školskim ustanovama.
Faculty
Faculté des lettres et des sciences humaines
Language
  • German
Classification
Education, teaching
Notes
  • Ressource en ligne consultée le 24.09.2019
License
License undefined
Identifiers
Persistent URL
https://folia.unifr.ch/unifr/documents/308120
Statistics

Document views: 405 File downloads:
  • DragovicG.pdf: 507